Sve smo manje sretni

Nacionalni indeks sreće, projekt ispitivanja javnoga mnijenja u organizaciji Banke, Hendala i Allianza koji se provodi svakoga mjeseca, pokazuje da se zadovoljstvo ispitanika stalno smanjuje u većini od devet kategorija ispitivanja, primjerice zadovoljstvo radnom okolinom, zdravljem, emotivnim stanjem ili zadovoljstvo osobnim razvojem.

Ukupno je smanjenje u svibnju, čiji su rezultati objavljeni u srpnju, 1,4 posto, a najveće je na području zdravoga ponašanja, 3,6 posto, dok su neznatni rast 0,2 i 0,4 posto u kategorijama zadovoljstva trenutnom životnom situacijom i procjenom vlastitoga života za dvije godine. Stručnjaci smatraju da je to posljedica smanjenja kvalitete života. Utješno je što su indeksi zadovoljstva u svim kategorijama iznad 50 posto, najveći kod zdravlja, 80,4 posto, a granici od 50 posto, koja se smatra ulaskom u zonu nesreće, približilo se zadovoljstvo trenutnom životnom situacijom, 51,5 posto, i ekološko ponašanje 53 posto.
Najzadovoljniji su vlastitim životom i očekivanjima u bliskoj budućnosti mladi do 24 godine starosti, najmanje su zadovoljni stariji od 64 godine što je jedan od stručnjaka komentirao kao da „mladi ne znaju i ne brinu o tome tko ih i kako financira“. Gledano prema spolu, mladići su zadovoljniji od djevojaka, a tako je i kod stava o emotivnom stanju i fizičkom zdravlju. Rezultati ispitivanja razbijaju i neke predrasude o mladima kao osobama koje previše puše, piju i nezdravo se hrane jer odgovori pokazuju da ta dobna skupina daleko manje puši od ostalih starijih dobnih skupina. Zanimljivo je i da je svijest o očuvanju i zaštiti okoliša kod mladih niža negoli kod starijih ispitanika, a najniža je kod onih između 24 i 34 godine, najviša pak kod osoba između 35 i 44 godine starosti.
Ispitivanje je obavljeno na 750 osoba starijih od 15 godina.
Milan Paun