Samo zbog kredita moram se baviti poljoprivredom

Tko sada ne proda pšenicu, mogao bi profitirati jer cijena pšenice u Hrvatskoj u ovom je trenutku 0,90 kn/kg, a po navodima naših poljoprivrednika u inozemstvu raste i nema je dovoljno. Stjepan Sekulić poljoprivredom se bavi cijeli život, a ne pamti da je ikada do žetve bilo ovako kišno razdoblje.

– Uvijek smo se radovali kiši, ali ovo je previše. Prinos je smanjen, kvaliteta loša i uz ovu cijenu ne vidim uopće smisao poljoprivredne proizvodnje. Imam osjećaj da je država u potpunosti digla ruke od poljoprivrede i da su najsretniji kada ništa ne sijemo jer onda nema nikakvih problema - tvrdi Sekulić i dodaje da bi napustio poljoprivredu, ali ne može jer su u kreditima. Trebalo je kupiti traktore, prikolice i svu ostalu mehanizaciju, sada kredite treba vratiti, a proizvodnja ne donosi profit već gubitak.
– Svaki mjesec moramo osigurati sedam tisuća kuna za kredit jer otplaćujemo traktor i prikolicu, a drugo smo otplatili. Od pšenice po ovoj cijeni možemo očekivati samo gubitak - navodi Sekulić. Budući da je pšenica praktično prvi novac u godišnjoj poljoprivrednoj proizvodnji, Sekulić je kao i mnogi drugi poljoprivrednici zasijao najviše pšenice, a sadašnja su mu pregovaranja oko cijene pomalo i smiješna.
– Raspravljaju koliko pšenica treba stajati, a stručnjaci s Agronomskog fakulteta ustanovili su da je proizvodna cijena između 1,10 i 1,20 kn. Svi radimo da nešto zaradimo, a kako ćemo zaraditi, ako nam je prodajna cijena manja od proizvodne - pita se Sekulić.

Troškovi prijevoza poskupljuju proizvodnju

Sekulić pšenicu predaje Agrotovarniku gdje ima korektne i zdrave poslovne odnose za razliku od Vupika s kojim su prekinuli odnose nakon što su beskrajno dugo čekali isplatu.
– Nakon povratka Vupik je jedva preživljavao i bilo je to razumljivo, a nakon privatizacije obradovao sam se očekujući partnera koji će poticati naš rad. Međutim, Vupik sada uopće ne zanima naša pšenica, Agrokor uopće ne otkupljuje pšenicu i gdje su tu sve one priče o pokretanju gospodarstva, poticanju kooperacije i slična obećanja? Najobičnija bajka, Agrokor je država u državi - ogorčen je Sekulić.

Gdje je inspekcija?

Država bi morala riješiti korupciju i sve nepravilnosti u poljoprivredi, tek tada bi pravi poljoprivredni proizvođači mogli opstati.
– Veliki broj poljoprivrednika uzeo je zemlju u zakup, a kada ju posije, Boga moli da padne led, bude suša ili poplava tako da se proglasi elementarna nepogoda pa da uredno dobiju poticaj. To nas sve košta jer osiguravamo novac kojim se financiraju takvi poljoprivredni proizvođači i naravno da država to ne može izdržati - navodi Sekulić. Ima zaista i u našoj blizini polja i voćnjaka za koje su iskorišteni poticaji i kapitalna ulaganja, a vlasnici nisu ni imali namjeru baviti se poljoprivredom, već samo iskoristiti povoljan trenutak za naplatu poticaja.
– Još od povratka u Vukovar, a bio sam i gradski vijećnik do ovog saziva, nisam doznao tko je nama poljoprivredni inspektor. Kako ta inspekcija kontrolira nas poljoprivrednike kada ne znam ni da postoji? -pita se Sekulić koji tvrdi da bi poljoprivredna inspekcija itekako imala posla jer treba prestati isplaćivati poticaje, kapitalna ulaganja i sve druge oblike bespovratnih sredstava poljoprivrednicima koji se poljoprivrednom ne bave ozbiljno, već mešetare kako bi što više zaradili. Taj novac osiguravaju svi hrvatski građani, a ima ga sve manje. Pretpostavka je da su prinosi pšenice manji u cijeloj Europi te da je uopće neće biti na tržištu i zato poljoprivrednici kalkuliraju u kojem trenutku prodati pšenicu kako bi postigli najbolju cijenu.
– Država je mislim od pšenice potpuno digla ruke i prepustila mlinarima i pekarima što nije dobro ni proizvođačima ni potrošačima - zaključuje Sekulić.
Amalija Lovrić

Čeka novac tri godine

Prije tri godine Sekulić je prodao tvrtki Sotoriva iz Borova pet vagona pšenice, a novac još nije dobio.
– Ne možemo dobiti svoj novac, a iz Državnog odvjetništva smo dobili odgovor da nam ni oni ne mogu pomoći. Sada ćemo to rješavati sudskim putem, a nitko nam ne jamči da ćemo novac i dobiti - napominje Sekulić. Da bi obnovili ugovor o zakupu zemlje, poljoprivrednici moraju isplatiti sve tražbine do posljednje lipe, inače ne mogu raditi.
A. L.