Za treće dijete roditelji u Vukovaru dobiju tisuću kuna, na Korčuli 60.000

Manje se djece rađa negoli što odraslih umire, natalitet je manji od mortaliteta, smanjuje se broj učenika u školama, smanjuje se udjel radno aktivnoga stanovništva, povećava broj starijih osoba i umirovljenika – problemi su to koji muče veći dio Hrvatske, a nisu strani ni zemljama u okruženju, Srbiji, Sloveniji i Mađarskoj kao i brojnim razvijenim zemljama, najkritičnije je u Italiji, Njemačkoj i Grčkoj.

Vlade ugroženih zemalja poduzimaju neke mjere kako bi popravile demografsku sliku, a najbolje rezultate ima Francuska koja je temeljem mjera poticanja rađanja izašla iz demografskoga minusa. Najveći natalitet imaju Irska, Velika Britanija te, pored Francuske, Estonija i Švedska. Broj stanovnika u Hrvatskoj godišnje se smanjuje između 8.000 i 10.000 što znači da svake godine ostanemo bez jednoga manjega grada veličine Iloka. Prema statističkim podatcima Eurostata, europske statističke agencije, u Hrvatskoj će u sljedećih 40 godina broj stanovnika biti smanjen za trećinu, odnosno za 1,3 milijuna. To bi značilo da nam predstoji godišnji pad stanovnika za oko 30.000 tisuća ili, slikovito rečeno, svaka tri sata imat ćemo jednoga Hrvata manje. Državni zavod za statistiku bilježi ovogodišnji pad stanovništva za 4.127 u prva četiri mjeseca pa bi, nastavi li se taj trend, do kraja godine bio oko 12.000. Prema procjenama sada u Hrvatskoj živi 4.432.000 stanovnika.
Demografska slika unutar Hrvatske nije ista. Neke županije, primjerice Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Međimurska, Zagrebačka, Istarska, Zadarska i dubrovačko-neretvanska, bilježe demografski rast, ali većina je ipak u demografskom minusu, kao što je i naša Vukovarsko-srijemska. Najdrastičnije smanjenje broja stanovnika na području je Ličko-senjske županije gdje je najveći i udjel stanovništva starijega od 65 godina.

Vukovar i Vinkovci jednako

Mnogi su gradovi i općine pronašli sredstva da samostalno potiču rađanje. Tako i Grad Vukovar isplaćuje po tisuću kuna roditeljima svakoga novorođenčeta, isti iznos za prvo kao i za ostalu djecu. Prošle je godine za tu manjenu isplaćeno 249.000 kuna, dakle za 249 novorođenčadi. Godinu dana ranije bilo ih je 221, a 2007. bilo je 236 novorođenčadi. Ovogodišnji planirani proračun za tu namjenu iznosi 280.000 i teško da će sva ta sredstva biti upotrijebljena.
- Postoje određena razmišljanja o poboljšanju ove vrste prava koja u ovome trenutku, s obzirom na aktualnu društvenu situaciju, nisu ostvariva, ali će se o tome zasigurno voditi računa kada se za to stvore prilike – rekao nam je Damir Kruljac, voditelj Odsjeka za socijalnu skrb i humanitarnu djelatnost.
Ako se i ne možemo pohvaliti visinom pomoći za opremanje novorođenčeta, možemo reći da je ona potpuno jednaka kao u susjednim nam Vinkovcima s malim dodatkom da je uvjet da roditelji djeteta moraju prije njegova rođenja imati barem godinu dana prijavljeno boravište u Vinkovcima. Nešto više, po 1.500 kuna, isplaćuje po novorođenčetu Grad Otok, također jednako bez obzira koje je dijete u obitelji.

Tovarnik: sedam puta više od Vukovara

Rekorder u isplati jednokratne pomoći kod rođenja djeteta na našem je području Općina Lovas koja za prvo rođeno dijete isplaćuje 5.000, za drugo 6.000, za treće 8.000, za četvrto i ostalu rođenu djecu po 10.000 kuna. Zanimljivo je da ova općina isplaćuje i jednokratnu pomoć svakom studentu po tisuću kuna kao i svakom apsolventu po 2.000 kuna. Općina Tovarnik rekorder je po visini isplate pomoći za novorođenčad jer tamošnji roditelji od općine dobiju 7.000, jednako za svako dijete.
- U prosjeku imamo 25 do 30 novorođenčadi godišnje i pomoć isplaćujemo odmah po podnošenju zahtjeva. Tako radimo već pet godina – rekao nam je načelnik općine Jakob Asić. Izračunali smo da Općina Tovarnik za ovu namjenu izdvoji novca Gotovo koliko i Grad Vukovar.
Naravno, nemaju sve općine tako izdašan proračun za ovu namjenu pa roditelji u Nijemcima dobivaju jednako novca kao u Vukovaru, a roditelji susjednoga nam Borova dobiju tek 500 kuna.

Nedostižni Zagreb

Grad uzor, kome mogu pozavidjeti ostali gradovi i roditelji, Zagreb je koji za prvo dijete roditelja podnositelja zahtjeva isplaćuje 3.600 kuna u jednakim godišnjim obrocima tijekom 3 kalendarske godine. Za drugo dijete roditelji dobivaju 7.200, za treće i svako daljnje dijete 66.000 kuna u jednakim godišnjim obrocima tijekom 6 kalendarskih godina. Uvjet je za dobivanje ovakve pomoći da roditelji najmanje 5 godina prije rođenja djeteta imaju prijavljeno prebivalište u Zagrebu i da to prebivalište ne mijenjaju do kraja isplate, dakle tri odnosno 6 godina nakon rođenja djeteta.
U susjednom nam Osijeku svi roditelji dobivaju istu naknadu, a ona je 4.000 kuna po djetetu i isplaćuje se jednokratno. Spomenuli smo da Split prednjači po broju rođene djece u Hrvatskoj iako, u usporedbi sa Zagrebom i Osijekom, tamošnji roditelji dobivaju tek skromnih 1.200 kuna po djetetu. Slavonski Brod donedavno je davao roditeljima tisuću kuna po rođenom djetetu, no ove godine povećao je naknadu na 1.500 kuna. Tako je prošle godine za tu namjenu isplaćeno oko 600.000 kuna, ove je godine planirano 900.000 kuna, odnosno triput više negoli u Vukovaru. Dubrovnik, grad prijatelj Vukovara, za prvo dijete isplaćuje 1.500 kuna pomoći, za drugo 2.500, za treće 4.000, a za svako sljedeće po 1.500 kuna više. Susjedna Korčula za prvo dijete plaća basnoslovnih 15.000 kuna, za drugo dvostruko više, dakle 30.000, pa za treće opet udvostruči – 60.000. Supetar na Braču isplaćuje po 9.000 kuna za svako rođeno dijete. Ako je nekim čitateljima sada žao što ne žive u ovim mjesta, spomenimo da postoje gradovi i općine koji roditeljima za novorođenče ne plaćaju ništa, primjerice Bjelovar.

Državna pomoć 2.328,20 kuna
Država rađanje potiče isplatom 2.328,20 kuna po djetetu za troškove opremanja novorođenčeta, svim roditeljima jednako bez obzira na njihov socijalni status, a dio te politike i trogodišnji je rodiljni dopust kao i potpuno besplatna zdravstvena zaštita djeteta i trudnica.
Milan Paun