Ako nas ne prihvate kao partnere, blokirat ćemo Dunav

Športski ribiči sa svih strana Slavonije i Baranje okupili su se u Vukovaru prosvjedujući protiv izmjena i dopuna Zakona o slatkovodnom ribarstvu. Razgovaramo s Davorom Deliomerovićem, stručnim voditeljem ribolovnog područja Zajednice športsko ribolovnih udruga Grada Vukovara.

Zašto sada prosvjedi ribiča nakon prosvjeda ribara?

- Najavljeno je da će izmjene i dopune Zakona o slatkovodnom ribarstvu ići u hitnu proceduru, a prosvjedovali smo protiv pojedinih osoba koje rade upravo u Odjelu za slatkovodno ribarstvo u resornom ministarstvu. Izvršen je pritisak na čelništvo Zajednice športsko-ribolovnih udruga Grada Vukovara od strane športskih ribiča iz Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske i drugih slavonskih županija jer vrijeme je da i ribiči kažu svoje mišljenje o tom zakonu. To je veliki problem, a o njemu su tijekom prošle i u prvoj polovici ove godine održana ukupno tri sastanka gdje je Zajednica Vukovar kao ribolovni ovlaštenik uz Zajednice Baranja i Osijek sugerirala neke prijedloge kao ovlaštenik ribolovnog prava. Ni jedan naš prijedlog nije prihvaćen, jednostavno se pogoduje skupini gospodarskih ribara, a da se ovlaštenika ništa ne pita iako je ovlaštenik taj koji je dobio prava gospodarenja ribolovnim područjem.

Ribiči plaćaju u državni proračun

Što vas konkretno smeta?

- Brinemo o prirodnim bogatstvima jer 50 % iznosa od ribolovnica kroz poribljavanje vraćamo natrag u vodu. Ribiči plaćaju u državni proračun iz ribolovnica 10 % i stvarno ne znam što bismo još trebali napraviti da imamo nekakva prava, da možemo reći svoje mišljenje i da ga netko prihvati i provjeri. Stručnjaci u slatkovodnom ribarstvu prihvatili su naša mišljenja i sugestije, ali Ministarstvo poljoprivrede i ribarstva ne prihvaća ni jedan naš prijedlog i zato su prosvjedi još jedini preostali način da upozorimo javnost što se događa.

Tko je sve sudjelovao u prosvjedu? Ribičima je problem jednak bez obzira u kojem su kraju Hrvatske?

- Tako je. Čak dogovaramo koordiniranu akciju sa športskim ribičima s mora koji također prate razvoj situacije, a ni njih nitko u resornom ministarstvu ne sluša i oni su nemoćni pred gospodarskim lobijima. Na prosvjedu su nam se priključili ovlaštenici iz Popovače, Siska, Osijeka, Donjeg Miholjca, Bjelovara, Slavonskog Broda, Đakova, Valpova i mnogih drugih gradova jer sve nas muče isti problemi. Morali smo pokazati koliko nas ima i kolika je naša moć s ciljem ukazivanja na rad resornog ministarstva.

Prije Vas prosvjedovali su ispred ministarstva u Zagrebu gospodarski ribari.

- Sramotno je da se ispred Ministarstva poljoprivrede i ribarstva nalazi u prosvjedu automobil s mađarskim registracijskim pločicama. Čak ni predsjednik Ceha vukovarskih ribara nije iz Vukovara pa nam mađarski državljanin prosvjeduje ispred ministarstva.

Na koga točno mislite?

- Znaju svi na koga mislim.

Plavna i poplavna područja

Kako je nastao ovakav problem?

- I u Ministarstvu poljoprivrede imamo problem sličan kao u drugim ministarstvima gdje USKOK ima pune ruke posla i gdje se su česta uhićenja ne samo zaposlenika već i samih ministara, a u našem je problemu vrlo jasno procijeniti tko je zaštićen. Ovih dana dvaput smo zvali ribarskog inspektora nadležnoga za naše područje, a on nam odgovara kako mu je zabranjeno raditi na ovom području. Gospodarski ribolov bez nadzora je cijele ove godine što znači da se ne poštuje ni ne provodi zakon. U Zakonu o slatkovodnom ribarstvu nema kaznene odredbe za sankcioniranje odbijanja nadzora ribarske inspekcije pa ribari mogu raditi što god požele i nitko im ništa ne može.

Ovo je ustvari sukob športskih ribiča i gospodarskih ribara?

- Ne bih baš stavio u isti koš sve gospodarske ribare jer imamo i one gospodarske ribare koji zajedno s nama sudjeluju u spašavanju riblje mlađi, uređenju voda, u kreiranju godišnjeg plana i mnogim drugim aktivnostima na očuvanju voda. Imamo i starih ribara u mirovini kojima je nepojmljivo ovo što se sada događa. Probleme pravi samo jedna skupina gospodarskih ribara, a isti ti ribari o vodotocima i plavnom te poplavljenom području pričaju kao da su fakultete završili. U isto vrijeme imamo i stručno mišljenje gdje se izraz plavno područje uopće nigdje ne koristi.

Još nije razriješen problem razlika između plavnog i poplavljenog područja?

- Poslali smo upit lektorima U Zagrebu da nam objasne što znači plavno, a što poplavljeno područje i dobili pojašnjenje da je poplavljeno područje ono kad se voda izlije iz korita, a plavno je sve ono oko korita rijeke. Plavno je do onoga trenutka dok je suho. Čim voda stupi na to područje, postaje poplavljeno, a po Zakonu o slatkovodnom ribarstvu na poplavljenom je području zabranjen svaki oblik ribolova pa i gospodarski ribolov.

A kod nas je takvih područja puno?

- Savulja, Balenica, Sotinački haglovi… ima zaista puno takvih područja. Športski su ribiči educirani i sami su shvatili da ako ne čuvamo našu vodu, ubrzo u Dunavu više nećemo imati što loviti. U vrijeme mrijesta ribiči napuštaju ta područja, a dolaze gospodarski ribari i to ova ekipa koja se stalno pojavljuje na televiziji, ne mareći što je riba u mrijestu. I onda imate situaciju da je sva riba osim soma u mrijestu u lovostaju i onda pod krinkom izlova soma tko zna što ulazi u mreže Nadzora nema, ribare nitko više ne kontrolira pa čak ni policija.

Ulovili u mrijestu smuđa teškoga 9 kg

Tko ima uvida u ulov gospodarskih ribara?

- Nitko. Oni sami što napišu i pošalju u ministarstvo, to je to. To se prihvaća kao pravovaljani dokument i po tome plaćaju porez i sve ostala davanja jer tako određuje Zakon o slatkovodnom ribarstvu. Nad gospodarskim ribarima ribarska inspekcija nema nikakvog nadzora, oni rade što hoće, rade koliko hoće i ribu prodaju na vukovarskoj tržnici.

Kolika se šteta na taj način počini?

- U vrijeme mrijesta, kada matice ulaze na poplavljena područja, a naše je područje iznimno bogato što su nam priznali i eminentni stručnjaci pa je čak i na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede istaknuto da su ta područja od vitalnog interesa za RH, ulovom samo jedne jedinke, prošle godine smuđa od 9 kg, počinjena je šteta od 100.000 kuna. Onda zamislite kolika je šteta što se sve radi noću, a tu je i krivolov.

Što ako u resornom ministarstvu ne reagiraju na ove probleme?

- Ne preostaje nam ništa drugo nego blokirati plovni put. Ribiči će izaći na vodu, blokirati sve izlaze iz dunavaca dok god se netko ne bude uhvatio za glavu i sjetio da imaju ovlaštenike kojima je dano gospodarenje vodom na 20 godina i ti ovlaštenici trebaju biti partneri. Ne možemo više mirno promatrati što se događa jer do sada je svaki naš prijedlog naišao na zid i to više ne možemo trpjeti.
Amalija Lovrić