U Vukovaru živi 41.322 osobe

Iako sve realne procjene kazuju da u Vukovaru ne živi više od 25.000 građana, na posljednjem popisu stanovništva bilo ih je 31.670, a prema policijskoj evidenciji prebivalište ima 41.322 osobe.

Prošle je godine 89 osoba izbrisano iz prebivališta

Prošloga su tjedna saborski zastupnici šest sati raspravljali o izmjenama Zakona o prebivalištu i boravištu građana uglavnom dvojeći o tome kako će se izmjene odraziti na položaj Hrvata u BiH budući da su neki zastupnici uvjereni da će nove odredbe dovesti do iseljavanja tisuća Hrvata iz BiH koji na temelju prebivališta u Hrvatskoj koriste neka socijalna prava, a u drugom je planu ostala rasprava kakve će posljedice odredbe imati na hrvatske gradove, posebice one na područjima posebne državne skrbi, poput Vukovara, gdje ima dosta fiktivnih prebivališta. Iako sve realne procjene kazuju da u Vukovaru ne živi više od 25.000 građana, na posljednjem popisu stanovništva 2001. bilo ih je 31.670, a prema policijskoj evidenciji prebivalište je u Vukovaru 31. siječnja ove godine imaju 41.322 osobe, od toga njih 19.436 muškarci su, a 21.886 žene. Samo prošle godine prijavljeno je 1.099 novih osoba od čega se 600 prijavilo radi određivanja matičnoga broja, 441 doseljen je iz Hrvatske, a 58 iz inozemstva. Ipak, više je građana odjavilo prebivalište, njih 1.482. Njih 451 preselilo se u druge hrvatske krajeve, 191 otišao je u inozemstvo, 704 su umrla, 21 je izgubio državljanstvo, 89 ih je izbrisano iz evidencije prebivališta, a bilo je i 18 odjava utvrđenoga prebivališta.

Prognanici i izbjeglice izuzeti

- Policijska uprava kontinuirano provodi postupke usklađivanja evidencije prebivališta i boravišta građana sa stvarnim stanjem na način da nadležne službe upravnih poslova u evidenciji prebivališta utvrđuju adrese na kojima je prijavljen neuobičajeno velik broj osoba radi utvrđivanja jesu li se te osobe naselile na prijavljenoj adresi. Ako se utvrdi da ne prebivaju na adresi stanovanja, brišemo ih iz evidencije prebivališta – tvrdi Ante Zovak, zamjenik načelnika policijske uprave.
Zakon prebivalište definira kao mjesto u koje se građanin naselio s namjerom da u njemu stalno živi, a boravište kao mjesto u kojem građanin trajnije boravi, ali bez namjere da se u tom mjestu naseli. Nove bi zakonske izmjene trebale omogućiti jednostavniji i brži postupak brisanja iz evidencije prebivališta kada se utvrdi da te osobe ne žive na prijavljenoj adresi, no teško je sada reći kakvoga će učinka imati na Vukovar i hoće li uopće imati učinka, budući da nadležna tijela neće brisati iz evidencije osobe koje imaju status izbjeglica ili prognanika. Zato je zastupnika Dragutina Lesara (HNS) zasmetalo što su iz zakona izuzete osobe obuhvaćene programom povratka i zbrinjavanja prognanih, raseljenih i izbjeglih te se upitao koliko ćemo desetljeća nakon rata imati programe povratka jer u "tim izuzetcima su i oni kojima je država izgradila kuće, dala u vlasništvo, a oni su ih prodali i otišli živjeti natrag u Srbiju ili Republiku Srpsku, zadržavši prebivalište u Hrvatskoj".

Svaki treći birač izlazi na izbore

Netočne evidencije prebivališta odražavaju se i na netočne popise birača, vojne evidencije, osobne dokumente i mogućnost pronalaska tih osoba. Tako Vukovar u popisu ima 33.031 birača, a na izbore izlazi trećina, oko 11.000 tisuća.
Obrazlažući prijedlog izmjena ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko upozorio je kako sadašnje zakonsko rješenje onemogućuje brisanje osobe iz evidencije "čak i kad se nedvojbeno utvrdi da je osoba iselila iz Republike Hrvatske", a izmjenama se policiji daju ovlasti brisanja iz evidencije prebivališta osobe za koju se utvrdi da stvarno ne prebiva na prijavljenoj adresi.
Milan Paun